Utjecaj matične mliječi na krvne žile (ateroskleroza)

Što nam se događa s krvnim žilama u 21.stoljeću?

Ateroskleroza je bolest krvnih žila kod koje dolazi do stvaranja vezivno-masnih naslaga na stijenkama arterija i vena. Jedan od mogućih uzroka stvaranja masnih naslaga je prehrana 21.stoljeća, naćin života, izloženost stresnim situacijama.. Ateroskleroza je odgovorna za više od 50% svih smrti u razvijenim zemljama. Najčešće napada krvne žile srca što uvjetuje pojavu angine pektoris i infarkta. Brojnim istraživanjima dokazana je izravna povezanost između povišenog serumskog kolesterola (LDL-kolesterol) i srčanih bolesti (infarkta). Ateroskleroza također zahvaća moždane krvne žile što često dovodi do moždanog udara. Učestalost i težina bolesti ovise o mnogim faktorima, od kojih su neki stečeni i na njih se može utjecati.

Matična mliječ i ateroskleroza*

U izvještajima iz različitih medicinskih časopisa u zadnjih 30 godina, matična mliječ se preporuča kao preventivno i pomoćno sredstvo u terapiji ateroskleroze.

Bolni napadaji stenokardije (bol u prsima koja  se javlja  zbog   suženja krvnih žila  srčanog  mišića) potpuno su prestali kod 20 od 24 muškaraca nakon dva tjedna uzimanja 3-4 puta dnevno po 10 mg mliječi.

Isto tako dobar rezultat postignut je kod pacijenata s početnom i napredovalom arteriosklerozom moždanih i srčanih krvnih žila s dnevnom dozom od 20-30 mg mliječi. Nakon 10-15 dana spazmi krvnih žila kod većine su nestali, san se stabilizirao, a radna aktivnost povećala.
Kod ateroskleroze malih krvnih žila nogu također je postignut dobar učinak većine bolesnika, posebno u početnom, 1.i 2.stupnju bolesti. Hodna pruga je povećana, kao i temperatura kože.

Što je matična mliječ?

Matična mliječ je pčelinje “mlijeko” za ličinke pčela i hrana za matice. Matičnu mliječ izlučuje pčele radilice stare 8-12 dana. Matična mliječ je homogena gusta, neprozirna i kremasta supstanca bijele do blijedožućkaste boje. Ima karakterističan oštri kiselkasti miris i malo slatko-kiseli okus.

Što sadrži matična mliječ?

Kemijski sastav je vrlo složen. Osnovni sastojci su voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli.
Količina vode varira između 57% i 70%. Sadrži 10% do 18% bjelančevina u kojima su zastupljene sve aminokiseline potrebne čovjeku.

Sadržaj masti je jedinstven i varira između 1,5% i 7% slobodnih masnih kiselina. One su odgovorne za biološka svojstva mliječi, posebno 10-hidroksidekanoične kiseline. Od šećera (cca 11%) koji su zastupljeni u matičnoj mliječi najviše ima glukoze i fruktoze. Među mineralnim tvarima, najviše ima kalcija, kalicija, natrija, cinka, željeza, bakra i mangana. Od vitamina najviše su zastupljeni vitamini B kompleksa s određenom količinom vitamina C.
U prirodi ne postoji niti jedan drugi izvor s većom količinom pantotenske kiseline ( vitamin B5) od matične mliječi.
U malim, ali ne manje značajnim količinama, matična mliječ sadrži i enzime, inzulin, acetilkolin, nukleinsku kiselinu (DNA, RNA) i parotein (potiče stanični metabolizam). Oko 3% njezinog sastava još uvijek nije identificirano.

Zanimljivo je da u prirodi ne postoji drugi izvor ovakve supstance niti ju je moguće umjetno proizvesti.

U ponudi imamo svježu matičnu mliječ te matičnu mliječ u kremastom medu.

Doziranje matične mliječi*

Dnevna doza matične mliječi za ljudsku upotrebu se kreće od 50 do 2000 mg lifilizirane mliječi, ustvari 150 do 6000 mg u svježem stanju.

Toksičnost*

Matična mliječ nije toksična niti mutagena čak i pri visokoj dozi od 3 g/kg . Smatra se da stalna upotreba ove potpuno prirodne i zdrave tvari ne izaziva nikakve kumulativne štetne učinke niti stvara ovisnost.

Kod ljudi koji nisu osjetljivi na pčelinje proizvode, a pate od ateroskleroze, mliječ kao neškodljivi prirodni izvor mogao bi biti od velike pomoći kao dopuna njihovoj normalnoj prehrani.

Još više informacija o matičnoj mliječi i besplatne savjete možete dobiti u našoj specijaliziranoj prodavaonici u Zagrebu

*zvor: dr. Saša Radić: MATIČNA MLIJEČ-Prirodni stimulans