Utjecaj matične mliječi na astmu

Što je astma?

Astma je upalna bolest dišnih putova koja se manifestira napadajima otežanog disanja, a okidač za te napadaje najčešće je vanjski alergen poput peluda, dima cigareta, životinjske dlake, a može biti i stres ili tjelesni napor.

Što je matična mliječ?

Matična mliječ je pčelinje “mlijeko” za ličinke pčela i hrana za matice. Matičnu mliječ izlučuje pčele radilice stare 8-12 dana. Matična mliječ je homogena gusta, neprozirna i kremasta supstanca bijele do blijedožućkaste boje. Ima karakterističan oštri kiselkasti miris i malo slatko-kiseli okus.

Što sadrži matična mliječ?

Kemijski sastav je vrlo složen. Osnovni sastojci su voda, bjelančevine, šećeri, masti i mineralne soli.
Količina vode varira između 57% i 70%. Sadrži 10% do 18% bjelančevina u kojima su zastupljene sve aminokiseline potrebne čovjeku.

Sadržaj masti je jedinstven i varira između 1,5% i 7% slobodnih masnih kiselina. One su odgovorne za biološka svojstva mliječi, posebno 10-hidroksidekanoične kiseline. Od šećera (cca 11%) koji su zastupljeni u matičnoj mliječi najviše ima glukoze i fruktoze. Među mineralnim tvarima, najviše ima kalcija, kalicija, natrija, cinka, željeza, bakra i mangana. Od vitamina najviše su zastupljeni vitamini B kompleksa s određenom količinom vitamina C.
U prirodi ne postoji niti jedan drugi izvor s većom količinom pantotenske kiseline ( vitamin B5) od matične mliječi.
U malim, ali ne manje značajnim količinama, matična mliječ sadrži i enzime, inzulin, acetilkolin, nukleinsku kiselinu (DNA, RNA) i parotein (potiče stanični metabolizam). Oko 3% njezinog sastava još uvijek nije identificirano.

Zanimljivo je da u prirodi ne postoji drugi izvor ovakve supstance niti ju je moguće umjetno proizvesti.

Utjecaj matične mliječi na osobe s astmom*

Iz više studija s ukupno 311 bolesnika s astmom, kojima je davana mliječ pod jezik u dnevnoj dozi od 50 do 200 mg, kod 75% pacijenata je uočen je pozitivan učinak izražen u smanjenju broja astmatičnih napada i znatno poboljšanje plućnih funkcija.

Kod 18 od 30 bolesnika oboljelih od astme i drugih kroničnih bolesti s autoimunom komponentnom, koji su uzimali 100 mg liofilizirane mliječi dnevno, zabilježeno je poboljšanje kliničke slike i statistički značajno smanjenje vrijednosti krvnih parametara koji ukazuju na alergijsku reaktivnost organizma.

Jedan dio znanstvenika smatra da je ključna uloga matične mliječi u regulaciji neurovegetativnog sustava, posebno u poticanju lučenja adrenalina iz kore nadbubrežne žlijezde koji širi dišne puteve, dok drugi vjeruju u njen imunomodulacijski učinak kojim potiskuje alergijsku reaktivnost organizma. Također, treba uzeti u obzir da ona ima i protuupalno djelovanje.

Zabilježeni simptomi astme nakon uzimanja matične mliječi vjerojatno se mogu pripisati prevladavajućem utjecaju acetilkolina iz mliječi koji sužava dišne puteve u odnosu na bronhodilatacijski učinak (širenje dišnih puteva) izlučenog adrenalina.

U ponudi imamo svježu matičnu mliječ te matičnu mliječ u kremastom medu.

Kod ljudi koji nisu osjetljivi na pčelinje proizvode, a pate od astme, mliječ kao neškodljivi prirodni izvor mogao bi biti od velike pomoći kao dopuna njihovoj normalnoj prehrani.

Doziranje matične mliječi*

Dnevna doza matične mliječi za ljudsku upotrebu se kreće od 50 do 2000 mg lifilizirane mliječi, ustvari 150 do 6000 mg u svježem stanju.

Toksičnost*

Matična mliječ nije toksična niti mutagena čak i pri visokoj dozi od 3 g/kg . Smatra se da stalna upotreba ove potpuno prirodne i zdrave tvari ne izaziva nikakve kumulativne štetne učinke niti stvara ovisnost.

Još više informacija o matičnoj mliječi i besplatne savjete možete dobiti u našoj specijaliziranoj prodavaonici u Zagrebu

*izvor: dr. Saša Radić: MATIČNA MLIJEČ-Prirodni stimulans