Gdje je najbolje smjestiti pčelinjak?

Smještaj pčelinjaka je osnovni dio osnova pčelarenja.

U ovome tekstu ćemo odrediti bitne čimbenike koji su bitni za što bolji smještaj pčelinjaka, kako bi budući pčelar pružio najbolje uvjete svojim pčelama.

Pčelinjak je pojam koji označava zemljište i košnice s pčelama. Pčelinjaci mogu biti otvoreni i zatvoreni. Pčelinjaci mogu biti uz pčelarevu kuću, udaljeni pčelinjak ili seleći pčelinjak.

Otvoreni pčelinjak je izloženiji utjecajima nego zatvoreni pčelinjak.

Moramo imati na umu da se pčelinjak smjesti na najpovoljniju lokaciju za pčelinju zajednicu. To znači da pčelinjak treba biti na prostoru koji ima dovoljno pčelinje paše ( nektara i peluda). Dovoljna pčelinja paša se ne smatra par grmova malina, par različitih voćki, par drveća kestena. To nije dovoljno za preživljavanje pčelinjaka. Paša se gleda u radijusu od 2-3 kilometra. To znači puno više livada s proljetnim cvijećem, voćki, možda bagremova šuma, repica itd.

Pčelar prije odluke o smještaju pčelinjaka, bi trebao saznati što više moguće o mogućoj lokaciji što se nalazi u okolici.

Koja je najbolja lokacija za smještaj košnica na pčelinjaku?

Lokacija za smještaj košnica bi trebala biti ravna, po mogućnosti malo nagnuta na jugoistok ili jug. Provjetravana, ne zatvorena s okolnim objektima. Košnice bi trebale biti okrenute suncu, ali ako je moguće uz neko stablo/voćnjak, tako da u vrijeme ljetnih vrućina košnice budu i na suncu i malo u hladu. Također i pčelaru će biti lakše pregledavati zajednicu na takvoj lokaciji, nego na lokaciji koja se nalazi direktno na pripeci.

U najboljem slučaju bilo bi dobro da je blizu pčelinjaka i zdrava (ne zagađena) voda tekućica, koja je sigurna da pčela može sletjeti, ali u isto vrijeme da pčele ne ometaju ostale ljude u blizini vode. Ako to nije baš moguće, a pčele trebaju imati uvijek pristup zdravoj vodi na istom mjestu, onda su najbolji izbor higijenske pojilice za pčele. Više o higijenskim pojilicama možete pročitati ovdje. Idealno bi bilo da niti ta higijenska pojilica nije bas na direktom suncu, cijeloga dana.

Bare ili lokve, mjesta s takvom ustajalom vodom su obično žarišta pčelinjih bolesti, a to želimo spriječiti. U higijensku pojilicu možemo staviti EM probiotik koji im na prirodan način pomaže da postanu otpornije, zdravije i da bolje podnesu stresna stanja (npr vrijeme jakih suša, promjene u košnici itd).

U prijašnjem dijelu teksta, smo govorili o idealnoj lokaciji pčelinjaka, a u nastavku teksta ćemo vidjeti kako riješiti stvarne lokacije budućih pčelinjaka.

Možda vaša lokacija nije ravna, ili ima previše vlage ili je na udaru vjetra, sve su to stvari koje se trebaju uzeti u obzir prilikom odlučivanja o smještaju pčelinjaka. Mi ćemo vam ponuditi neka rješenja tako da i one postanu idealne lokacije za vaš budući pčelinjak.

U slučaju ne ravnog zemljišta, niveliranje se može postići kopanjem, terasama…
Ako je previše vlažno zemljište, onda se može napraviti kanal tj povišenje mjesta gdje se nalazi košnica te pad prema suprotnim stranama.
Ako se pčelinjak nalazi na udaru vjetra, onda se oko pčelinjaka, može napraviti drvena ograda koja ima razmak između letvica 2-3 cm ili bi se pčelinjak mogao smjestiti u zelenilo npr voćnjak.

Pojedinačni grmovi pored-ispred košnice (ne na ulaz) služe za orijentaciju pčelama prilikom ulaska u košnice te i za hladovinu košnice u ljetnim mjesecima.

Raspored košnica na pčelinjaku

Košnice mogu biti rasporedane u redove, jedna pored druge ili ruski način grupiranja košnica.

Ruski način grupiranja košnica po 3-4, znači da su leta okrenuta na sve 4 strane svijeta. To baš nije toliko praktično niti ljeti, a pogotovo nije zimi prilikom uzimljavanja pčelinjih zajednica.

U redu, između košnica razmak bi trebao biti od 10 do 20 cm između košnica. Redovi neka ne budu duži od 8-10 košnica. Ako je red duži od toga, onda bi trebalo ostaviti razmak (prazninu) između 9 košnice i nastavka reda.